preskoči na sadržaj

Škola za trgovinu i modni dizajn Rijeka

Login
Zašto upisati TTŠ

 

Tko završi strukovnu školu ...

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Korisni linkovi

Šećući hodnicima i učionicama naše škole,
ne možete ostati ravnodušni
prema maštovitim učeničkim radovima,
koji su nastali pod budnim okom
njihovih vrijednih mentorica.
Niti jedan kutak nije pust.
Svi stari ormari i stolci kod nas
dobivaju novo ruho,
reciklirano se šepureći promatračima:
"Pogledaj me kako sam sada lijep,
a netko me htio baciti :-) ! "
Ponosno vas pozivamo
da prolistate
ovu galeriju,
a zatim:
dođite i uvjerite se sami :-) .

 

Pitanja odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Brojač posjeta
Ispis statistike od 22. 11. 2015.

Ukupno: 269772
Ovaj mjesec: 2229
Ovaj tjedan: 471
Danas: 20
Forum

FORUM

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Škola u kinu - projekcija filma Laponska krv
Autor: Karmen Ujčić, 11. 11. 2019.

O tome što znači narod, razmišljalo je četvero učenika i učenica Njemačkog jezika Trgovačke i tekstilne škole u Rijeci tijekom sudjelovanja na projekciji švedsko-norveško-danskog filma Laponska krv.


Film je u izboru filmova obrazovnog programa Škola u kinu Art-kina Croatia koji vodi savjetnica za obrazovni program Art-kina, gospođa Barbara Zupičić, i koji ispunjava brojna odgojno-obrazovna očekivanja Kurikuluma međupredmetnih tema. Projekcija je održana u Art-kinu 7. studenog 2019. godine od 14:00 do 16:00 sati.

Iako su učenici i učenice zbog nastave zakasnili na uvodni dio koji je prethodio projekciji i kojim gospođa Zupičić uvede učeničku publiku u problematiku i radnju filma, mogli su pratiti radnju filma o djevojci i njezinim suučenicima, koji su bili pripadnici laponskog naroda Sami, koje je država 30-ih godina 20. stoljeća pokušavala prisilno preodgojiti na švedski jezik, a neposredna okolina ih je odbacivala i omalovažavala. Uoči Drugog svjetskog rata izražavalo se stav prema laponskom narodu kao manje vrijednom i manje sposobnom, pa je i učiteljica odbila djevojci ispisati svjedodžbu radi odlaska na studij. Studij je mogla nastaviti samo ako je platila 200 kruna za jedan semestar. Jedino naslijeđe, kojim je mogla platiti taj iznos, očev je srebrni pojas, pretpostavlja se, simbol naroda Sami, pri čemu se morala odreći svoje obitelji. Sestru je susrela više od pola stoljeća kasnije, otišavši na njezin pogreb.

Među odgojno-obrazovnim očekivanjima Kurikuluma međupredmetnih tema ističu se međupredmetne teme identiteta naroda, kulture naroda, jezika, identiteta obitelji, osobnog razvoja, obrazovanja, uključenosti u društvo (Kurikulum Osobnog i društvenog razvoja), ljudskih prava poput prava na različitost i osobni identitet, pravo na (manjinski) jezik, prava na izbor, prava na obrazovanje i jednake prilike za uspjeh (Kurikulum Građanskog odgoja), zatim teme života u gradu i u prirodi, emocionalnog i verbalnog omalovažavanja i ponižavanja, te fizičkog nasilja (Kurikulum Zdravstvenog odgoja), teme planiranja obrazovanja i uspjeha (Kurikulum Poduzetništva), ponašanja u vršnjačkim vezama (Kurikulum Zdravstvenog odgoja), usklađenosti čovjeka i prirode (Kurikulum Održivog razvoja). Prvo i jedino sigurno mjesto na kojem je djevojka, došavši u grad, našla utočište, bila je gradska knjižnica, u kojoj je čitala djela švedske književnosti. Ovim dijelom radnje ukazuje se i na strategije i vještine učenja (Kurikulum Učiti kako učiti), iako odmak radnje od današnjeg vremena iznosi 90-ak godina.

Učenici i učenice su mogli pratiti i zaključiti koja su negativna ponašanja okoline proizašla iz neprimjerenih i netočnih stavova, i kako su ona segregirala, tj. izolirala, svoje sugrađane iz svakodnevnog života, te kako se protiv toga treba boriti.

Film je odabrala učenica 2.k razreda, a uz nju film su pogledale dvije učenice 1.o razreda i jedan učenik 3.k razreda.

Tematika i vrijeme radnje filma povezane su i s kontekstom romana „Jugend ohne Gott“ („Mladež bez Boga“), austrijsko-mađarskog pisca rođenog u Rijeci, Ödöna von Horvatha, prema kojem su učenice pokušale napraviti igrokaz radi prijave na natječaj Max sucht den Superstar. Roman tematizira bešćutnost djece koja odrastaju u duhu nacionalsocijalizma 30-ih godina 20. stoljeća.

Karmen Ujčić

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju