Škola za trgovinu i modni dizajn Rijeka

Moj hrvatski je lijep.
Ronim u njega kao u more. Istražujem ga. Volim čitati glasno i slušati zvuk hrvatskih riječi kako padaju kao zlatna kiša. Izranjam i iznosim na površinu neku davno zaboravljenu riječ. Obradujem joj se.  U mislima hodam oko nje, divim joj se kao dragocjenost. Kako ću je upotrijebiti?
                                                                                                       Sunčana Škrinjarić

U Hrvatskoj se svake godine    od 11. do 17. ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljene 17. ožujka 1967..

Podsjećamo, Deklaracija je bila borba za hrvatski jezik, njegov samostalni razvitak bez ičije nadređenosti, borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom, dakle hrvatski jezik, bez ikakvih drugih atributa ili dvosmislenosti.

Sastavljači teksta Deklaracije bili su znameniti hrvatski intelektualci: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić. Upravni je odbor Matice hrvatske 13. ožujka 1967. prihvatio tekst Deklaracije i uputio ga na potpisivanje. Potpisalo ju je osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova.

S obzirom da se Dani hrvatskoga jezika održavaju radi podizanja jezične kulture te boljega poznavanja hrvatskoga jezika i njegove povijesti učenice III.c razreda Jasmina Murtezi i Marijana Sović s profesoricom Melitom Rabak pripremile  su prigodan pano  u holu škole – vodič za izbjegavanje najčešćih pogrešaka u hrvatskome  standardnom jeziku.

Zbirku jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje možete pronaći ovdje